Koronakriza nas je nakon skoro pa 11 godina ugodnog života vođenog na leđima turizma dovela do toga da broj dolazaka i noćenja stranaca u Hrvatskoj ne gledamo u postotcima, već da svakog turista brojimo pojedinačno. Brojke od +5%, +7% smo preko noći zamjenili sa tisućama i stotinama a sezoni se bliži kraj. Samo što nije neki bi rekli.

Dugo sam razmišljao o pisanju ovog teksta, valjda tamo od trećeg mjeseca kad se u Hrvatskoj sve počelo užurbano odigravati. Dok se ekipa otimala za posljednje kockice kvasca na policama supermarketa mnogi Hrvati su se pitali što će biti ove godine sa turizmom. Vjerujem, mnogi su tada gledali kroz ružičaste naočale smatrajući da će kriza završiti do svibnja, maksimum će trajati do lipnja i bit će uklonjena prvim jačim zrakama sunca.

Stanje ni tad nije bilo bajno. Površnim gledanjem mape na kojoj su ispisane zemlje sa brojem zaraženih bilo je lako pretpostaviti da korona ne završava sa visokim temperaturama. Neki dijelovi planete su već u to vrijeme ranog proljeća mjerili temperature koje će Hrvatska i ostatak europe tek mjeriti na ljeto. Pa ipak, u tim područjima korona je preživila i moglo bi se reći dobro pustila svoje korjenje.

Cijela svita "stručnjaka" se ukazala na ekranima, većina njih u crnim uniformama i s pomno naučenim tekstom u glavama. Vjerovatno pokušavajući dobiti na podizanju svoje važnosti u društvu. Da ih povijest pamti, kako su baš oni bili u prvim linijama obrane kada je virus poharao zemlju/svijet. Naslov ovog teksta je namjerno napisan sa asocijacijama na neke događaje iz prošlosti kako bi dobio uvid koliko su te taktike stvarno uspješne.

Od tog vremena prošla je nepunih 5 mjeseci. O mjerama stožera više ne slušamo na televiziji već čitamo na portalima, a te iste mjere nisu više dramatične kao prije. Pa što se desilo sa turizmom, najbitnijoj temi među svima u Hrvatskoj.

Nakon velike stanke tokom travnja i dijela svibnja kada nam je država bila u takozvanom lockdown.u broj turista se počeo povećavati. HTZ je polovicom osmog mjeseca prijavio 70% noćenja u odnosu na isto razdoblje od prošle godine.

Zabilježen je čak i rast određenih grupacija turista. Tako je Njemaca za 1% više, domaćih 22% više, susjeda Slovenaca čak 6% više, a iz Poljske nam je stiglo 9% više turista nego lani. Ostala tržišta su podbacila, nejveće razočaranje su napravili Austrijanci sa 45% manje dolazaka.

No sreća nije dugo trajala, već tjedan dana nakon pozitivne vijesti mnoge su države uvele restrikcije prema RH, te su mnogi čak uveli obavezno testiranje ili mjere karantene nakon povratka sa godišnjeg odmora. Sve u mjesecu koji nam je trebao dati injekciju novca da lakše prebrodimo kraj 2020. i početak 2021. godine. Čak i brojka sa polovice mjeseca mi se čini dosta nategnutom. Mišljenja sam da su mnogi privatni iznajmljivači ove godine bili posebice ažurni sa prijavljivanjem gostiju. Strah od kazne ukoliko bi im se ušlo u trag ako se stranac razboli je učinio svoje.

Koliko će uistinu turista biti u četvrtom kvartalu ove godine teško je za predvidjeti, no vjerujem da će biti mnogo manji nego prošle godine. Turista iz azijskih zemalja gotovo pa i nema, a ukoliko kriza potraje teško je zamisliti da će advent privući turiste iz susjednih zemalja. Baš te grupacije su činile veći dio noćenja u 4. kvartalu i dijelu prvog kvartala.

Kada pogledamo kretanje bodova Hrvatskih indeksa CROBEX i CROBEXturi vidimo da je bodovni pad od početka tekuće godine nešto manji kod turističkog indeksa (CROBEX -21%; CROBEXturi -16%). Taj manji pad bi mnogi mogli protumačiti manjom likvidnošću dionica unutar indeksa, ali, to nije točno. Pad CROBEXturi-a je 19.3. u odnosu na 1.1. bio 37% a CROBEX-a 32%. Što ipak dovodi do zaključka da su investitori optimistični što se tiče turističkih dionica u Hrvatskoj.

Kretanje indeksa CROBEXturi i CROBEX od 1.1.2020. do 21.8.2020.
Kretanje indeksa CROBEXturi i CROBEX od 1.1.2020. do 21.8.2020.

Nije lako predvidjeti kako će se situacija sa virusom odvijati u budućnosti a povezano s time i sa turizmom kod nas. Vidljiv je manji nedostatak turista na sjevernom Jadranu gdje je zamjetan i manji broj slučajeva zaraze. To je za očekivati. Istra je mnogo bliža Njemačkoj, Sloveniji pa i domaćem tržištu kontinentalne Hrvatske nego naprimjer Dubrovnik, te je zbog toga i puno bolja opcija za te turiste. Ukoliko tome dodamo i mjere kriznog stožera koje su praktično onemogućile većem dijelu stanovništva susjedne Bosne i Hercegovine dolazak na more jasno je zašto kroz ovu krizu Dalmacija prolazi lošije.

Mislim da je COVID-19 otvorio oči mnogim iznajmljivačima apartmana da je ipak potrebno gostima ponuditi nešto više od mora, sunca, masline i stine. Koliko će te oči biti otvorene i da li ćemo napokon nakon 30 godina dobiti jasnu strategiju prema kojoj vrsti turizma Hrvatska želi koračati teško je za povjerovati. No, ostanimo optimistični, pod pritiskom se stvaraju dijamanti, možda i Hrvatski turizam zablista nekim novim sjajem iduće godine.

Izvori: https://www.dzs.hr/ ; https://www.htz.hr/ ; https://zse.hr/ ; https://www.seebiz.eu/